Rad skupštine društva sa ograničenom odgovornošću
Skupština društva sa ograničenom odogovrnošću predstavlja najviši organ u društvu koji odlučuje o najbitnijim pitanjima vezanim za samo društvo. Skupština je organ vlasnika kapitala jer nju čine svi članovi društva.To su vlasnici udela u društvu koje su stekli ulaganjem novčanih ili nenovčanih sredstava u osnovni kapital društva. Svaki član društva ima pravo glasa u skupštini srazmerno veličini svog udela u osnovnom kapitalu društva. Osnivačkim aktom može biti predviđeno drugačije: nekom članu se može dati pravo glasa u skupštini koje nije u srazmeri sa veličinom udela tog člana. To nije često u poslovnoj praksi.
Kvorum
Kvorum predstavlja minimalan broj glasova koji mora da bude prisutan da bi skupština punovažno funkcionalna. Kada je u pitanju kvorum za rad skupštine postoje dve stvari. Prvo, zakonodac predviđa potreban kvorum za rad skupštine. Taj kvorum činiti obična većina od ukupnog broja glasova članova društva. Drugo, zakonodavac ostavlja mogućnost da članovi društva predvide veći broj glasova članova društva potrebnih za rad skupštine društva. Dakle, nije moguće predvideti manji broj od zakonskog rešenja, ali je to moguće da bude veći broj. Ako se sednica skupštine nije mogla održati zbog nedostatka kvoruma, ponovo se saziva sa istim predloženim dnevnim redom najranije deset dana a najkasnije 30 dana od dana kada je sednica trebalo da bude održana (ponovljena sednica). Kvorum za održavanje ponovljene sednice čini 1/3 od ukupnog broja glasova članova društva, ako osnivačkim aktom nije određen veći broj glasova.
Većina
Većina predstavlja minimalni broj glasova za punovažno donošenje odluka od skupštine društva. Postoje četiri situacije kada je u pitanju potrebna većina za odlučivanje.
Prvo, to je prosta većina. Skupština donosi odluke običnom većinom glasova prisutnih članova koji imaju pravo glasa po određenom pitanju, osim ako je zakonom ili osnivačkim aktom za pojedina pitanja određen veći broj glasova. Ovo je primarno pravillo. Ono se uvek primenjuje ako šta drugo nije propisano zakonom ili osnivačkim aktom u smislu postojanja većeg broja glasova.
Drugo, reč je o kvalifikovanoj većini. Skupština odlučuje većinom od dve trećine od ukupnog broja glasova svih članova društva o:
-povećanju ili smanjenju osnovnog kapitala;
-statusnim promenama i promenama pravne forme;
-donošenju odluke o likvidaciji društva ili podnošenju predloga za pokretanje stečaja;
-raspodeli dobiti i načinu pokrića gubitka;
-sticanju sopstvenih udela društva.
Razumljivo je da ovakve vrste odluka treba donositi kvalifikovanom većinom, a naročito ako je reč o odlukama koje se odnose na status samog društva (npr. odluka o likvidaciji), ipak osnivačkim aktom se može predvideti da se i ove odluke donose manjom većinom, ali ne manjom većinom od obične većine od ukupnog broja glasova članova društva koji imaju pravo glasa po određenom pitanju (apsolutna većina).
Treće, u pitanju je jednoglasnost kao uslov za donošenje odluka o obavezi članova na dodatne uplate i odluka o vraćanju istih. Kao i u prethodnoj tački, zakonodavac ostavlja mogućnost da se osnivačkim aktom odredi manja većina potrebna i za donošenje ovakvih odluka, s tim da ta većina opet ne može da bude manja od obične većine od ukupnog broja glasova članova društva koji imaju pravo glasa.
Četvrto, radi se o saglasnosti člana društva. Odluka o izmenama osnivačkog akta kojom se umanjuju prava nekog člana društva može biti doneta samo uz saglasnost tog člana, a naročito u slučaju:
-ukidanja ili ograničavanja prava prečeg upisa ili prava preče kupovine udela;
-izmene većine potrebne za odlučivanje u skupštini;
-uvođenja ili povećanja obaveze dodatnih uplata;
-izmene pravila o povlačenju i poništenju udela;
-izmene pravila o isključenju člana društva;
-izmene pravila o imenovanju direktora, kao i članova nadzornog odbora ako je upravljanje društvom dvodomno, kojim se menjaju prava člana društva na predlaganje određenog broja tih lica.
Zaključak
Kvorum predstavlja minimalan broj glasova koji mora da bude prisutan da bi skupština punovažno funkcionalna. Kvorum za sednicu skupštine čini obična većina od ukupnog broja glasova članova društva, ako osnivačkim aktom nije određen veći broj glasova. Većina predstavlja minimalni broj glasova za punovažno donošenje odluka od skupštine društva. Većina može biti: prosta (većina prisutnih), kvalifikovana (dve trećine od ukupnog broja glasova svih članova društva), jednoglasna (saglasnost svih članova društva), pojedinačna (saglasnost onog člana društva kome se odlukom skupštine umanjuju prava).
Reference: Zakon o privrednim društvima (Službeni glasnik Republike Srbije, broj 36/2011, 99/2011, 8372014); Zakon o postupku registracije u Agenciji za privredne registre (Službeni glasnik Republike Srbije, broj 99/2011); M.Vasiljević, Privredna društva, Beograd, 1999; M.Vasiljević, Kompanijsko pravo, Beograd, 2007; R.Pennington, Company Law, London, 1995; J.Farrar, Company Law, London, 1998.